OSIJEK – Odluku Vlade da će Hrvatska ubuduće biti podijeljena na samo dvije umjesto dosadašnje tri statističke regije – Kontinentalnu i Jadransku - što je prihvatila i Europska unija, a počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2013. godine, čelnici lokalne samouprave i nadležnih ustanova u istočnoj Slavoniji i Baranji smatraju katastrofalnom za ovaj dio Hrvatske.

Podsjetimo, stara podjela iz 2007. godine predviđala je tri regije – Panonsku Hrvatsku, Sjeverozapadnu regiju s Gradom Zagrebom i Jadransku regiju. Nova podjela, koja je izrađena u kabinetu Branka Grčića, potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU, pak predviđa Kontinentalnu Hrvatsku s ukupno 13 županija (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Međimurska, Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Zagrebačka županija plus Grad Zagreb) i Jadransku Hrvatsku koju čini sedam županija (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska). Drugim riječima, dosadašnja Jadranska regija praktički je ostala ista, dok su se ostale dvije spojile u jednu. "Ovo smo učinili u cilju da Hrvatska razvije svoju regionalnu politiku i što bolje povuče novac iz fondova. Na taj način svi krajevi Hrvatske, odnosno sve jedinice lokalne uprave i samouprave dobivat će značajnu potporu iz EU-a u sljedećih 14 godina", ustvrdio je ministar Grčić.

Njegovim se zaključcima pak oštro protive čelnici s istoka Hrvatske, a smeta im "trpanje u isti koš" osiromašene Slavonije i Baranje s bogatim Gradom Zagrebom. "Ukratko, ovo je još jedna svinjarija SDP-ove centralističke vlasti. Nema nikakvoga smisla, a i na našu je štetu da se nalazimo u istoj regiji s Gradom Zagrebom koji ima puno veći BDP pa će istočna Hrvatska zbog toga moći povlačiti manja sredstva. Još prije sedam godina HDSSB je predlagao podjelu na pet statističkih regija, gdje bi Grad Zagreb kao najjači bio izdvojen, a nju i dalje smatramo najpravičnijom", ističe Vladimir Šišljagić, predsjednik HDSSB-a i osječko-baranjski župan. Njegov zamjenik Željko Kraljičak pak kaže kako će Slavoniji i Baranji biti uskraćena mnoga sredstva jer će EU gledati prosjek cijele regije. “Dakle, ako u Zagrebu jedu meso, a mi kupus, ispast će da svi jedemo sarmu... I mi želimo malo mesa”, slikovit je Kraljičak.

Krešimir Žagar (HDZ), gradonačelnik Našica, pak slaže se s takvim ocjenama. "Nema nikakvoga smisla da Slavonija i Baranja budu u istoj regiji sa Zagrebom pa čak ni sa sjeverozapadnom Hrvatskom jer obje imaju veće prihode po glavi stanovnika i to će smanjiti mogućnosti za traženje sredstava. Po meni, Slavonija i Baranja morala bi biti zasebna regija jer je uostalom tako i logično na tri osnove – povijesnoj, geografskoj i gospodarskoj. O ostalim dijelovima može se raspravljati", zaključuje on.