Nekad slavonska tradicionalna povrtna kultura, bijeli luk, odnosno češnjak, nakon posljednjih dvadesetak godina, kada su najveće njegove količine uvezene iz drugih zemalja, ponajviše Kine, ponovno se vraća na slavonske njive.

Upravo ovih dana s najveće zasađene površine u Hrvatskoj od čak dva hektara pod tom povrtnom kulturom, koje je jesenas podigla zagrebačka tvrtka Herba Natura, nedaleko od Ernestinova, skinut je urod koji će se uskoro, nakon dodatnog sušenja, prebiranja i klasificiranja, naći na tržištu i prije svega pripomoći da se slavonskim suhomesnatim delicijama vrati miris i aroma s kakvim su se ponosili naši stari, a restorani i kućanice dobiju izvorni, sada već pomalo zaboravljeni, zdrav i zanosan dodatak jelima.

Naime, 2010. godine tvrtka Herba Natura d.o.o. potpisala je ugovor s Ministarstvom poljoprivrede o 50-godišnjoj koncesiji za poljoprivredno zemljište u Ernestinovu površine 130 ha, s planom da će se na tim površinama organizirati novi oblik proizvodnje voća i povrća na otvorenom i zatvorenom prostoru, te da će iskoristiti potencijal krovnih površina na novosagrađenim poslovnim objektima postavljanjem solarnih panela za proizvodnju električne energije.

Kako je zbog proceduralnih razloga taj projekt još uvijek u stanju mirovanja, tvrtka se prošle godine na toj površini bavila isključivo ratarskim kulturama, a ove godine 30 ha zemljišta angažirala je i za proizvodnju povrća na otvorenom, uz navodnjavanje.

- Na deset ha imamo proizvodnju slavonskog zelenog graha, ciklu smo posijali na pet, mrkvu na tri, dok smo crveni luk posijali na deset hektara, a na dva hektara češnjak, kaže nam direktor tvrtke Dalibor Štula. Pritom ističe da su se na te kulture odlučili i zbog želje da na istom zemljištu postignu sjetvu, odnosno žetvu, dvije kulture godišnje, ali i da uzgajaju za ovo područje karakteristične kulture, a prema kojima se usmjerava malen broj poljoprivrednika.

- Dakle, češnjak, kao i slavonski zelenih grah, u svakom slučaju jest jedan takav proizvod, kaže Štula, i dodaje da je pritom to radno intenzivna, a time i visokodohodovna kultura, za razliku od tradicionalnih kultura, pšenice i kukuruza prije svih.

Proizvedeni češnjak Herba Natura jednim će dijelom koristiti kao sjeme, a ostalo za konzum, odnosno kao merkantilnu namirnicu. Pritom u poduzeću planiraju od iduće godine ući i u ozbiljniju proizvodnju suhog mljevenog domaćeg češnjaka.

Češnjak Herba Nature ručno je sađen i minimalno kemijski tretiran. Dao je odličan rezultat kako u izgledu tako i u okusu i mirisu, vrlo lijepog je izgleda i dobre krupnoće. Uz to, ostvaren je pristojan prinos od sedam tona po hektaru, uz očekivanje da će se on tijekom godina godina povećati na deset, što će biti već na razini rezultata poznatih europskih zemalja proizvođača češnjaka.

Direktor Štula ističe da nagodinu planiraju povećati površine pod češnjakom, a koliko će to biti, ovisit će o stečenim iskustvima iz prodaje toga njihova proizvoda idućih mjeseci, te zainteresiranosti i drugih ovdašnjih poljoprivrednika za ulazak u proizvodnju te kulture, odnosno njihove potražnje za sjemenom.

U nastojanju da na svojim površinama godišnje ostvare dvije žetve, djelatnici Herba Nature, odmah po skidanju češnjaka, na istoj su površini posijali ciklu, koju će skidati u listopadu, a na površinama pod grahom, kojega će brati između 1. i 10. kolovoza, zasijat će luk, skinuti ga u svibnju iduće godine i potom na istom zemljištu posijati novu kulturu.

- Dvije žetve ovdje u Slavoniji moguće su, no, pritom se mora voditi računa koje se kulture angažiraju, imati sustav za navodnjavanje i voditi računa o tome da se proizvodi ono što se može prodati, ističe Štula. Uvjeren je da plasman njihovih roba neće biti upitan, “prije svega zbog toga što postoji potražnja na domaćem tržištu, ali postoji i tržište EU, koje nam se od sljedeće godine otvara kao punopravnom članu”.