Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, stavljene na javni uvid, uznemirile su duhove u Slavoniji i Baranji.

Iskoristili smo nedavni posjet Tihomira Jakovine, ministra poljoprivrede Belju, te ga tom prigodom zamolili da u nekoliko teza “obrani” predložene izmjene zakona.

Osnovni je prigovor nezadovoljnika da će novi zakon pogodovati velikima, ali i što planirana sredstva uskraćujete jedinicama lokalne samouprave.

- Ja bih više volio da su načelnici, gradonačelnici i župani što više zemljišta stavili u funkciju. Podsjetit ću, od 890 tisuća slobodnog državnog poljoprivrednog zemljišta, prema postojećem zakonu, u funkciju je stavljeno samo 260 tisuća hektara. I to je poražavajući podatak. Naši poljoprivrednici koji naprosto vape za zemljištem nisu mogli doći u situaciju da ga dobiju. Prijedlog novog zakona, a u Vladinu će saborsku proceduru ići nakon godišnjih odmora, odnosno početkom rujna, predvidio je raspodjelu finacijskih sredstva tako da 50 posto ide jedinicama lokalne samouprave, a 50 posto Agenciji za poljoprivredno zemljište. Agencija će biti ta koja će odrađivati najveći dio posla, što ne znači da će jedinice lokalne samouprave biti potpuno amnestirane od bilo kakvog posla u postupku raspolaganja zemljištem. Ali svakako se to neće događati na način kako je bilo do sada.

Prigovor je i da ćete pogodovati velikim proizvođačima.

- Nema velikih i malih proizvođača. Ima samo onih koji znaju, hoće i mogu raditi. Dakle onih koji će u svom gospodarskom programu pokazati da iza sebe imaju kvalitetne reference i sve ono što je potrebno za dobro gospodarenje i upravljanje svojim dobrom. Nažalost, ako pogledamo ovdje u istočnoj Hrvatskoj, odnosno Slavoniji i Baranji, koja je zemljom najbogatija, imamo ljude koji su imali table i do tisuću hektara, a da pri tome praktično nisu gotovo nikoga zapošljavali. Nadalje, ako ćemo sada govoriti o velikim i o malim proizvođačima, pet hektara povrtlarske proizvodnje, što je minorno u odnosu prema potrebama ratarenja, može se fantastično organizirati. Tu kvalitetni programi mogu pokazati da je takva proizvodnja ne samo održiva nego i radno visokointenzivna, s visokom dodanom vrijednosti. Nema razloga da to Agencija za poljoprivredno zemljište ne valorizira i takvim ljudima ne dodijeli zemljište, jer oni to po tim kriterijima i zaslužuju.

Hoće li Agencija biti svojevrstan novi “centar odlučivanja”?

- Nakon izglasavanja zakona u Hrvatskom saboru, u roku od šest mjeseci do godine dana, bit će vrlo mjerivo što je Agencija za poljoprivredno zemljište napravila. Uz dužno poštovanje većini kolega načelnika i gradonačelnika koji su sa svojim povjerenstvima, odnosno općinskim vijećima ili gradskim skupštinama dobro odradili svoj posao, svjedoci smo da je na terenu bilo i užasno puno nepravilnosti, gdje se zemljište nerijetko dijelilo po rodbinskom, plemenskom ili stranačkom principu, a tek onda se gledao gospodarski interes poljoprivrednika. To je vrijeme definitivno iza nas. Koncentrirat ćemo se maksimalno da ubuduće napravimo dodatni iskorak da raspodjela, odnosno zakup, poljoprivrednog zemljišta bude transparentna, efikasna, brza, poštena i stručna. Za to će mi odgovarati svi djelatnici i ravnatelj Agencije, ali i Ministarstvo poljoprivrede, pa i ja kao ministar. Neće ni sada biti svi zadovoljni, uvijek će biti onih koji misle da bi trebali dobiti zemljište. Ali bilo je neozbiljno od bivših vlada da dopuste da ljudi podignu vrlo visoke kredite, uđu u operativne programe, podignu farme, u njih ulože milijune, a onda nemaju hektar ili dva na kojem bi proizvodili hranu. Takvo što više neće biti tolerirano, tako da mislim da ćemo s novim zakonom, novim paketom zemljišne reforme napraviti dobar posao.