Objavljeno 16. srpnja, 2012.
U eurozoni ne može sve ostati isto.
Vezani članci
MONEY MAKES WORLD GO ROUND: DUŽNIČKA KRIZA U 2011. PRIJETILA RASPADOM EU I EUROZONE, A FINANCIJSKA DRAMA NIJE ZAOBIŠLA NI SAD
Hrvatska ne bi trebala žuriti s prihvaćanjem eura, već aktivno sudjelovati u preoblikovanju eurozone, poručila je profesorica Maria Joao Rodrigues, bivša portugalska ministrica, suradnica brojnih institucija Europske unije, koja je potkraj prošlog tjedna u organizaciji njemačke socijaldemokratske Zaklade Friedrich Ebert održala predavanje u Novinarskom domu i potaknula raspravu o četiri "scenarija za budućnost eurozone".
Profesorica smatra da je hrvatska odluka o ulasku u EU ispravna. No upozorila je da su se EU i eurozona našli na raskrižju i pred najvećim izazovima u povijesti te da je neizbježna "Europa s dvije brzine".
U eurozoni ne može sve ostati isto jer u takvom scenariju članice te monetarne unije ne bi mogle osigurati gospodarski rast i zapošljavanje. To bi dovelo do ekonomske stagnacije, sve većih razlika među zemljama, jačanja populističkih stranaka i rastućeg nacionalnog otpora politici fiskalne konsolidacije na europskoj razini, upozorila je Rodrigues.
Prema drugom scenariju, jedna ili više članica mogle bi biti prisiljene izaći iz eurozone. Europsko vijeće želi spriječiti izlazak Grčke jer se ne zna gdje će to završiti, rekla je Rodrigues, dajući do znanja kako i to vodi u raspad eurozone. Treći scenarij predviđa stvaranje "dva kluba" članica eurozone. U prvom, manjem klubu bile bi zemlje koje prihvaćaju fiskalnu uniju koja će omogućiti i politiku rasta. Ostale zemlje bile bi u drugom klubu, što bi dovelo do Europe na dva kata, na dvije razine, pa bi se proces fragmentacije EU-a nastavio.
- Europa na dva kata nije poželjna, ali Europa s dvije brzine danas je neizbježna. Sve članice koje to žele moraju se kretati naprijed da bi spasile pravnu stečevinu EU-integracija - tvrdi Rodrigues. Četvrti scenarij, pak, podrazumijeva dovršetak cijele EU kao fiskalne, bankarske i dublje političke unije, koja bi osigurala i dugoročni rast. Iako se to čini utopijom, Europsko vijeće prošlog je tjedna europskim premijerima poslalo prijedlog u tom smjeru. Bila bi to najveća reforma EU-a od njezina osnutka, kaže profesorica.
Neven Mates iz HNB-a upozorio je da četvrti prijedlog, fiskalna unija, podrazumijeva stvaranje EU-a kao federativne države jer u svijetu nema slučajeva fiskalne unije osim u federacijama. Martina Dalić, bivša HDZ-ova ministrica financija, smatra da bi Hrvatska, neovisno o scenariju koji će se dogoditi, trebala provoditi mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i poboljšanje investicijske klime.
Međutim, nitko od njih nije hrvatskim vođama preporučio ništa drugo osim "strukturnih reformi i fiskalne konsolidacije" - a to su mjere koje je Vlada počela i provoditi, prema savjetima iz EU-a.
Branko PODGORNIK
Četiri scenarija za eurozonu
Ako sve ostane isto, eurozona će ekonomski stagnirati, jačat će populističke stranke u članicama i njihov otpor centrali
Jedna ili više članica izaći će iz eurozone, što bi dovelo do njezina raspada
Stvaraju se dva kluba članica eurozone, Europa na dva kata. Prvi klub ulazi u fiskalnu uniju, drugi ostaje izvan nje, a raspad se nastavlja
EU se dovršava stvaranjem fiskalne, bankarske i dublje političke unije
O hrvatskoj budućnosti raspravu pokrenuli - Nijemci
Indikativno je da raspravu u Hrvatskoj, o budućnosti eurozone, nisu pokrenule hrvatske institucije, nego njemačka Zaklada. Ona je prije desetak dana u Zagrebu organizirala još jednu sličnu raspravu, na koju je pozvala slovenskog ekonomista Franju Štiblara. On je Hrvatskoj također preporučio da bude oprezna s prihvaćanjem eura. Sad je Zaklada pozvala profesoricu Rodrigues koja će, rekla je, predavanja o scenarijima za eurozonu nastaviti u ostalim europskim glavnim gradovima.