Dome slatki dome
SAVJET

Kišobranasta jela statusni simbol vrtlara
Objavljeno 16. srpnja, 2012.
Zbog svoje izuzetne ljepote kišobranastu jelu sadimo kao samostojeću biljku u vrtu

U jednoj vrtlariji pronašli smo i kupili izuzetno lijepu biljku iglicama sličnu boru. Stručni joj je naziv Sciadopitys verticillata. Zanima nas nešto više o toj biljci, kako se u nas zove, odakle potječe, koliko naraste visoka, kako se razmnožava i kakvo stanište traži.

Rod Sciadpoitys obuhvaća samo jednu vrstu i to Sciadopitys verticillata. Potječe iz Japana, gdje se najčešće koristi u dekoriranju predvorja hramova. Biljka je golosjemenjača. U nas se udomaćio naziv kišobranasta jela premda ju Nijemci i Englezi nazivaju kišobranasti bor, zbog svojih kišobranasto posloženih iglica koje narastu do 12 cm i koje su sjajnozelene boje, kožastog sjaja. Stručnjaci su utvrdili da je rod ove biljke postojao i preživio sve zemaljske tegobe kao jedini predstavnik svoje vrste stare više od 200 milijuna godina. Kišobranasta jela je uz metasekvoju i još nekoliko biljnih vrsta prahistorijska biljka, te je stoga još traženija i zanimljivija. Habitus biljke, odnosno krošnja se razvija simetrično. U svojoj domovini kišobranasta jela naraste do 40 metara. Kod nas se pretpostavlja da bi mogla narasti do 15 metara i može izdržati do -15 stupnjeva Celzijevih. Razmnožava se sjemenom. Češeri kišobranaste jele posloženi su uspravno na biljci sa zanimljivim kožnato-drvenastim ljuskama i dozrijevaju tek u drugoj godini poslije oplodnje. Posljednjih se godina kišobranasta jela pojavljuje i u našim vrtlarijama. Traži bogato hranjivo tlo bez viška vapna i po mogućnosti zasjenjeno stanište. Na siromašnim tlima iglice posmeđe i biljka dobije bijedan izgled. Sciadopitys stvara piramidalnu krošnju i dobro podnosi rez te stoga dodatno možemo formirati stablo u elagantnu biljku prorjeđivanjem krošnje rezom. Zbog svoje izuzetne ljepote kišobranastu jelu sadimo kao samostojeću biljku u vrtu, čime dopuštamo da njena izuzetna ljepota i elegancija maksimalno dođu do izražaja. Poželjno je da sa strane s koje pušu najjači vjetrovi bude zaštićena nekakvom crnogoricom. U nas se sadi isključivo kao egzotična biljka, te joj i pripada posebno mjesto u vrtu.Ž.PERAN, mag. ing. agr.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ORNITOLOŠKO PRVENSTVO U POREČU

Dražen Dokletal najuspješniji osječki izlagač

2

PRIČA O KREVETU

Drveni stilski krevet je vječan

3

USKLAĐIVANJE BOJA S JELIMA

Kako božićnu večeru učiniti još intimnijom?