ZAGREB - Kakvo će biti hrvatsko društvo ako cijela jedna generacija ne dobije priliku doživjeti vrhunac svog profesionalnog razvoja? Hoće li to biti društvo u kojem će postati normalno da netko tko je završio fakultet preživljava od napojnica radeći kao konobar? Hoće li biti društvo neispunjenih potencijala pojedinaca i društva u cjelini?

To su samo neka od pitanja koja muče mlade ljude čiji je pogled na posljedice ekonomske krize i rastuću nezaposlenost istraživao projekt Mreže mladih Hrvatske, proveden u suradnji s još sedam partnerskih organizacija.

- Trenutačno, položaj mladih na tržištu rada je katastrofalan. Kada se gledaju podaci za EU, Hrvatska se, po nezaposlenosti mladih, "bori" za neslavno drugo mjesto s Grčkom. Stoga smo željeli utvrditi kako mladi vide problem nezaposlenosti, koje ključne probleme detektiraju u javnim politikama te u kojem smjeru vide rješenja - objašnjava voditelj istraživanja Nikola Buković. Podaci koje su preuzeli iz statistike Eurostata doista su poražavajući: u prvom kvartalu 2011. Hrvatska je, u usporedbi s 27 zemalja članica EU-a, imala drugu najvišu nezaposlenost mladih u dobi od 15 do 24 godine. Gori rezultat bilježila je samo Španjolska s oko 43%, dok je Grčka bila na oko 38%, odnosno u rangu s Hrvatskom. S druge strane, država s najnižom stopom nezaposlenosti mladih u Europi je Nizozemska, s oko 7%. Kroz formu tzv. strukturiranog dijaloga, istraživanje se bavilo različitim temama koje utječu na (ne)zaposlenost mladih, poput sustava obrazovanja, djelovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, vještina traženja posla, ponašanja poslodavaca, dostupnosti radnih mjesta...

Sudionici istraživanja uglavnom smatraju da "značajan broj mladih koji izlaze iz sustava obrazovanja nema potrebne vještine, stavove, znanja i druge osobne karakteristike potrebne za uspješno obavljanje posla u modernoj ekonomiji." Ni tzv. Bolonja nije dobro prošla jer nije ispunila očekivanja vezana uz zapošljivost prvostupnika. Obrazovni sustav isto tako nije lišen problema korupcije i nepotizma, što dovodi do toga da brojni ljudi stječu diplome bez pravih kompetencija", navode autori studije.

Mladi su nezadovoljni i stanjem u gospodarstvu Hrvatske općenito, no voditelj istraživanja Buković ističe da postoji i jedna osobitost u njihovim stavovima.

- Mladi u Hrvatskoj velikim dijelom vide problem u smanjenoj ponudi radnih mjesta. Zanimljivo je, međutim, i da naglašavaju važnost industrijske proizvodnje, iako su oni generacija koju mnogi smatraju generacijom postindustrijskog društva - napominje Buković.

Mladi su uglavnom značajno nezadovoljni i postupanjem domaćih poslodavaca. Rezultati analize upućuju na to da im zamjeraju netransparentnost pri zapošljavanju, "koja obuhvaća sklonost selekciji po različitim nepotističkim osnovama, pri čemu ključnu ulogu obično imaju rodbinske veze i ovisnost o vladajućoj političkoj garnituri."

- Primjećuju da oglašavanje posla ne jamči iskrenu volju poslodavca da zaposli najboljeg kandidata te da se kriteriji često prilagođavaju već odabranima - navodi se u studiji.

- Pojedinci prepoznaju rad pojedinih službenika u Zavodu, ali općenito su nezadovoljni funkcioniranjem sustava u cjelini - kaže Buković, dodajući da očekivanja od HZZ-a često nadilaze zakonske okvire rada te institucije.