Objavljeno 28. lipnja, 2012.
EU na rubu propasti, a čelnici nikada manje složni oko budućnosti Unije
BRUXELLES - Ima li boljeg pokazatelja u kakvom kaosu Europska unija dočekuje još jedan "sudbonosni" i "prijelomni" summit: Cipar, peta država eurozone koja je morala zatražiti pomoć Europe za svoje bankrotirane banke, za nekoliko dana preuzima polugodišnje predsjedanje EU-om. Dakle, bankrotirana država preuzima kormilo bankrotirane Unije, koja već mjesecima odgađa donošenje krucijalnih odluka, što samo produbljuje krizu koja sada prijeti raspadom ne samo eurozone nego i cijele Europske unije!
Unatoč golemim očekivanjima od summita EU-a koji se večeras i sutra održava u Bruxellesu, a na kojem će kao promatrač sudjelovati i hrvatski premijer Zoran Milanović, sve je izglednije kako će i taj sastanak na vrhu donijeti još jedno razočaranje jer čelnici EU-a još nisu spremni na donošenje hitnih mjera za izlazak iz krize. Gotovo nitko više ne vjeruje da su europski čelnici sposobni na kompromis koji će spasiti Europu.
Berlin protiv
Vizija budućnosti Unije, kako su je predstavila četvorica europskih predsjednika - predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy, kojem su pomogli predsjednik Europskog povjerenstva José Manuel Barroso, šef Europske središnje banke Mario Draghi i šef euroskupine Jean-Claude Juncker - a koja bi trebala spasiti eurozonu i projekt ujedinjene Europe, već nailazi na otpore.
U svom izvješću o budućnosti Unije četvorica predsjednika odlučila su se za "više Europe", koja bi počivala na četiri temelja: bankovnoj uniji, fiskalnoj uniji, snaženju ekonomske unije i jačanju demokratskog legitimiteta.
Prijedlog što će se večeras naći na zajedničkom stolu u Bruxellesu uključuje jačanje nadzora nad nacionalnim proračunima. Naime, budući europski ugovor predviđa da članice eurozone koje krše pravila o visini duga i deficita moraju pristati na intervenciju Bruxellesa u njihove proračune.
Pariz čuva suverenitet
Njemačkoj bi mogao odgovarati dio koji se odnosi na veći nadzor i mogućnost intervencije u proračune nediscipliniranih južnih članica eurozone jer Berlin ne želi svoje bogatstvo dijeliti s ostatkom Europe - a euroobveznice bi značile upravo to: snižavanje troškova zaduživanja jednih na račun drugih - bez kontrole potrošnje i zaduživanja.
Njemačka i nadalje tvrdoglavo ustrajava na štednji prezaduženih država, konsolidaciji njihovih proračuna i strukturnim reformama kakve je Njemačka provela prije desetak godina pod kancelarom Gerhardom Schröderom, ne vjerujući da bi još jedan krug "bacanja novca iz helikoptera", odnosno preplavljivanja europskog financijskog tržišta novim milijardama eura - što je Europska središnja banka prvi put napravila prije pola godine - donio bilo kakve opipljivije rezultate.
Francuska pak nije spremna pristati na odricanje od proračunskog suvereniteta i prijenos ovlasti na zajednička tijela Unije u Bruxellesu bez "europeizacije" dugova.
Francuzi i Nijemci suzdržani su prema idejama o snažnijem povezivanju Europe i prijenosu suvereniteta na Bruxelles. Francuska je još na referendumu 2005. srušila tadašnji prijedlog europskog ustava, koji je predviđao federalizaciju Europe, čime je Europa ušla u institucionalnu krizu iz koje se do danas nije izvukla. Ni Njemačka ne isključuje referendum o novom uređenju Europe, u slučaju da Europa doista krene putem daljnje integracije, premda i u Njemačkoj, naročito među gospodarstvenicima, raste uvjerenje kako bi propast Europe i Njemačku bacila na koljena.
Denis ROMAC
Bankrotirani Cipar za nekoliko dana preuzima kormilo bankrotirane Unije!
EUROOBVEZNICE? NE DOK SAM JA ŽIVA!
Rompuyev prijedlog razmatra i mogućnost uspostave fonda za otkup dugova i izdavanje zajedničkih europskih obveznica, što znači da bi za dugove jedne zemlje odgovarale sve zemlje eurozone, no Angela Merkel, njemačka kancelarica i vrhovna koordinatorica borbe protiv europske financijske krize, i jučer je takvim "brzim" i "jednostavnim" rješenjima rekla odlučno "ne". "Dok je ona živa", poručila je željezna kancelarica dan prije, "od euroobveznica neće biti ništa". Udruživanje dugova vodi na "krivi put", a Njemačka takav prijedlog neće prihvatiti.
