Objavljeno 13. lipnja, 2012.
U strahu od neplaćanja, vjerovnici sve češće traže usluge utjerivača
ZAGREB - Ekonomska kriza se produžava, pa građani i poduzeća sve teže podmiruju dugove. Država, banke i veće tvrtke poduzimaju sve opsežnije mjere kako bi naplatile poreze, kredite ili račune. Dok u Hrvatskoj pada broj zaposlenih, nove ljude zapošljavaju poreznici i privatne tvrtke kojima je posao utjerivanje dugova. Kadrovski se pojačavaju i odjeli banaka za kontrolu naplate kredita.
- Naša firma, koja pruža usluge u naplati dugova, sada ima 80 zaposlenih, ali vjerujem da se njihov broj neće smanjivati nego rasti, rekla je jučer Barbara Cerinski, direktorica tvrtke EOS Matrix. Njezini djelatnici telefonom i pismima neprekidno kontaktiraju s dužnicima za račun njihovih vjerovnika, a posla imaju sve više.
Broj hrvatskih građana, kojima je račun blokiran zbog dugova, do kraja prvog tromjesečja u Hrvatskoj se povećao na 212.000, a njihov dug je veći od 13 milijarda kuna. Broj blokiranih poduzeća iznosi oko 73.000, a duguju više od 42 milijarde kuna, prema podacima Fine.
Banke već od početka krize proširuju odjele za nadzor naplate i razvijaju "sustave ranog upozorenja", koji otkrivaju potencijalne dužnike i omogućuju da se problem neplaćanja počne rješavati prije nego što eskalira, rekao je Dubravko-Ante Mlikotić, izvršni direktor sektora upravljanja kreditnim rizicima u Raiffeisen banci. To je potvrdio i Nenad Mećava, direktor poduzetničkog odjela u Zagrebačkoj banci, dodajući da banke imaju više razumijevanja prema neplatišama.
- Možda se banke prije nisu tako ponašale, ali nama je interesu da klijent nastavi plaćati i da se njegove obveze usklade s mogućnostima otplate, kazao je Mećava na jučerašnjem okruglom stolu "Vjerovnici i dužnici: Kako naplatiti potraživanja", u organizaciji magazina Banka.
- Mislim da su banke danas popustljivije prema neplatišama zato što kredite ne mogu nadoknaditi kolateralima, nekretninama na kojima imaju hipoteke. Naime, cijene nekretnina su se prepolovile. Tržište nekretnina u Hrvatskoj je mrtvo, smatra Srđan Oreb, generalni direktor Badela 1862. Oreb smatra da će problem naplate kredita biti još veći nego danas, jer se recesija produbljuje.
Samo je država uspjela u prva četiri mjeseca povećati naplatu poreza i drugih prihoda, i to za šest posto, prema podacima Ministarstva financija. Porezi se moraju plaćati, ali ni Porezna uprava ne želi porezne obveznike uništiti, nego im olakšati vraćanje dugova, rekla je Dinka Salmić iz Porezne uprave, napominjući da dužnici mogu obveze podmirivati u ratama. No, mnogi se boje da bi porezni pritisak iz Ministarstva financija, iako je opravdan, mogao pridonijeti gospodarskoj recesiji u Hrvatskoj, jer tvrtke i građani imaju sve manje novca na raspolaganju.
- Prerano je procijeniti je li ta presija u ovom trenutku dobra. Porezi se moraju plaćati, o tome nema govora. No, u Hrvatskoj trenutačno padaju proizvodnja i potrošnja. Tlakovi u cijevima se podižu, a cijevi mogu popucati, upozorava Oreb.
Branko PODGORNIK
Rastu minusi na tekućim računima i dugovi za telefon
Prosječni dužnik u Hrvatskoj u 2011. bila je žena s 41 godinom, Zagrepčanka sa srednjom školom, a dugovala je 850 kuna mjesečno. Ove godine u profilu prosječnog hrvatskog dužnika ništa se drugo nije promijenilo, osim što je to postao muškarac, kaže Barbara Cerinski, generalna direktorica EOS Matrixa, koji je i napravio to istraživanje na uzorku od 2.000 hrvatskih dužnika. Na tablici su prikazani podaci o prosječnim dugovanjima hrvatskih dužnika na tekućim računima, kreditnim karticama, za stambene kredite i telefonske račune tijekom 2011. godine, te koliko su postotaka ta dugovanja pala ili porasla tijekom ove godine. No, najveći dužnici u državi nisu građani nego poduzeća, čiji se dug neprekidno raste.
13
milijardi kuna dug je građana
42
milijarde kuna duguju poduzeća