Osijek
ŠKOLSKE KNJIŽNICE POSTAJU MULTIMEDIJALNI CENTRI

Zadatak knjižničara je poticati na čitanje, ali kako kada nema knjiga?
Objavljeno 21. svibnja, 2012.
Najveći problem je financiranje knjižnica za nabavljanje lektire, kaže Irena Bando

Vezani članci

U OŠ JAGODE TRUHELKE SUSRET S KNJIŽEVNICOM I VRIJEDNA AKCIJA

Učenici od prvog do četvrtog razreda prikupili 2.000 kuna za kupnju lektire

Školski knjižničar više nije osoba koja samo izdaje knjige u knjižnici jer one sve više postaju multimedijalni centri, a pred knjižničarima su brojni novi izazovi. No, mnogo je i problema s kojima se suočavaju u radu.

Upravo o toj temi razgovaralo se na Međužupanijskom stručnom skupu školskih knjižničara, u organizaciji Hrvatske udruge školskih knjižničara podružnice Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije te Agencije za odgoj i obrazovanje, održanom nedavno u Osijeku. “Školska knjižnica jedna je od najvažnijih spona raznih aktivnosti u školi. Stoga se od školskog knjižničara očekuju kompetencije da osigura korištenje svih izvora znanja i informacija, ali i pridržavanje načela profesionalne etike. S druge strane, neizbježno se nameće problem velikog priljeva informacija, kao rezultat primjene modernih tehnologija. Također, govorili smo o neizbježnosti suradnje i timskog rada ne samo među učenicima nego i među nastavnicima i stručnim suradnicima”, kaže Irena Bando, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara podružnice osječko-baranjske.

Školske knjižnice u većini slučajeva predstavljaju multimedijski i kulturni centar škole. U novije vrijeme knjižničari su kompetentne osobe, koje znaju obavljati svoj posao i bore se za zakonom propisano ostvarivanje standarda školskih knjižnica. Jedan od najvećih problema je financiranje. “Najveći kamen spoticanja je financiranje knjižnica za nabavljanje lektire. Ta je stavka propisana zakonom, ali se ne isplaćuje redovito, pa knjižnice ostaju na milost i nemilost prepuštene dobroj volji ravnatelja. Često se knjižničari sami snalaze kroz traženja donacija i pisanje projekata. Prije je bilo jednostavnije upravljati knjižničarima, jer u mnogim školama nisu radile kompetentne osobe, pa ih je bilo lako reorganizirati i zaduživati poslovima koji nemaju veze s njihovom strukom. S knjižničarem su se popunjavale praznine u organizaciji nastave”, kaže Bando. Također, naša je sugovornica istaknula jedan od najvažnijih zadataka školskog knjižničara, a to je poticati učenike na čitanje. No, tu se knjižničari nerijetko osjećaju nemoćnima - u nedostatku traženih knjiga.

Vesna LATINOVIĆ
RENOMIRANI PREDAVAČI

Međužupanijski stručni skup školskih knjižničara pod nazivom Knjižničar - svjetionik u moru novih izazova, održan u knjižari Nova, organiziran je u povodu 10 godina rada i djelovanja Podružnice HUŠK-a Osječko-baranjske županije. Na skupu su sudjelovali renomirani predavači s područja knjižničarstva (Tatjana Aparac-Jelušić, Sanja Galic i drugi), ali i s područja psihologije i pedagogije (Vladimir Gruden i Ivana Biljan), a problem školskog knjižničarstva nastojali su sagledati iz raznih perspektiva.

NIJE ISTINA DA UČENICI NE ŽELE ČITATI

“Nije istina da nove generacije učenika ne žele čitati, one samo preferiraju modernije lektirne naslove, kojih je u knjižnicama premalo. Isto je i s multimedijom, knjižnice nemaju pravo posjedovati piratske snimke DVD-a, a filmovi su skupi i pored nedostatne lektire i nedovoljne količine financija, uglavnom se ne kupuju. Zadovoljni smo činjenicom da će se bar ove godine isplatiti namjenska sredstva za lektire, ali to je još uvijek kap vode u moru novih izazova”, zaključuje predsjednica Irena Bando.

Možda ste propustili...

ŽUPANIJSKI PROJEKT DOSTUPNIJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Potpisan ugovor za nabavu UZV uređaja od 2,2 mil. kuna

ZA ŠKOLARCE, VRTIĆARCE I SVE SUGRAĐANE

Bećarski robot STEevo poziva na 3. LABUS sajam!

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana