ZAGREB - Do 1. siječnja 2013. godine trebali bismo dobiti novi zakon o porezu na imovinu u kojemu će se pod povećalom naći nekretnine. Iako se najavljuje kako bi najveći stradalnici promjena trebale biti banke koje u svojem vlasništvu imaju na tisuće stanova, kao i privatne osobe čije nekretnine imaju visoku vrijednost, činjenica je da bi novi zakon mogao opaliti po džepu i "obične" građane. Čak 90 posto građana Hrvatske posjeduje stambeni prostor u kojem živi, što dovoljno govori koliko će ih se novi zakon ticati. Ipak, ministar financija Slavko Linić smiruje javnost porukama da će fokus biti na imovini koja nije u funkciji, prije svega na neprodanim stanovima kojima banke sada umjetno drže cijenu. Čak i kad se izuzmu hipoteke na stanove koje građani plaćaju, predviđa se da bi banke uvođenje novog poreza stajalo godišnje do sto milijuna kuna.

- Prijedlog se predstavlja vrlo plošno i jednostrano, ističe se da će lupiti porez po bankama i onima koji imaju "dvorce i palače", a zaboravlja se da golem dio građana živi u vlasititim domovima. Ako se uvede porez na nekretnine, on bi morao biti primjeren hrvatskim primanjima. Smatram da najavljeni porez ne bi smio biti veći od sadašnje komunalne naknade, kaže nam predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešmir Sever. Prosječnog Hrvata obradovala bi od opcija ona prema kojoj se nekretnine vrijedne do 100.000 eura ne bi oporezivale, a da bi se sva imovina preko toga oporezivala prema različitim stopama do maksimalnih dva posto. Ipak, službeni cilj zakona nije punjenje državne kase, nego stavljanje nekretnina u gospodarsku funkciju. “To je još jedna oduka prema neoliberalnim načelima. Tu svaka imovina treba biti u funkciji tržišta i poticati potrošnju, a da još pri tome država ubire novac. Takva je uostalom i praksa u nekim zapadnim zemljama gdje se de facto ne isplati imati vlastitu imovinu”, pojašnjava Sever.

Da bi zakon uopće mogao zaživjeti u praksi, država mora ispuniti nekoliko preduvjeta. Osnovni je da OIB zaživi u punoj snazi, što na primjeru lova na utajivače poreza daje ohrabrenja, no pravi izazovi tiču se procjene realne vrijednosti nekretnina koje bi jamčile pravedno oporezivanje. Skeptici, uostalom, tvrde da sličan pokušaj uvođenja poreza na imovinu nije zaživio u 80-ima, a da su spomenuti problemi zapravo isti. “Kad se bude uvodio porez, to mora biti prema onoj 'tri puta mjeri, jednom reži'. Mi smo u situaciji da oni najbogatiji ionako većinu svoje imovine nemaju u nekretninama. Ili imovina glasi na druge osobe, ili imaju dionice, ili su im vikendice, jahte i automobili u vlasništvu tvrtke. Zato pozivam na oprez pri donošenju da na kraju ne ispadne 'tjerali lisicu, istjerali medvjeda', pa da uvođenje poreza ode preko leđa svih građana, a ne onih najbogatijih”, upozorava Sever.