ĐAKOVO - Dok stečaj “visi” nad nekoliko većih tvrtki u Osijeku i okolici, a imaju oko 1.000 radnika, na drugom kraju Hrvatske, na jugu, u nekadašnjem splitskom divu Dalamcijavinu on je od prošle srijede stvarnost.

Time se samo potvrdilo da (srednja) Dalmacija, uz propast Jadrankamena, Trimota, Adriachema, Montera, Sinjanke…, trenutno bukti u stečajevima, potvrđujući najave da nam pravi, veliki val stečajeva tek predstoji. Dalmacijavino još je jedna “priča iz Hrvatske” o stečajevima; on je ovdje bio neizbježan ako se zna da je tvrtka u blokadi sa 286 milijuna kn, a dugovanja mu se penju na 1,037 mlrd. kn, što je 5 puta više od vrijednosti imovine.

Tvrtka je u blokadi s prekidima već 10 godina, a stečaj ju je zatekao s 452 radnika od kojih njih stotinjak ima uvjete za mirovinu. Većinski vlasnik je država, s 87 posto vlasništva, dok ostalo drže mali dioničari, ima na ime poreza, doprinosa, trošarina na alkoholna pića, PDV…, potraživanja od 880 milijuna kn.

Stečajni upravitelj, Osječanin Perica Mitrović, kaže kako je upravo nastavljena proizvodnja, a najprofitabilniji dio - proizvodnja alkoholnih pića, kreće po dobivanju trošarinskih brojeva ukinutih zbog neplaćanja.

- Cilj je nastavak proizvodnje s realno 200 radnika i tijekom nje naći (za)kupca imovine za što već ima upita, kaže Mitrović. Radnici potražuju šest plaća; isplaćena im je jedna i 2.500 kn neoporezivih potraživanja. A, upravo će plaće, čiju isplatu tzv. Linićev zakon, sa snagom od 1. svibnja, što onemogućuje isplatu neto plaća bez uplaćenih poreza i doprinosa, biti daljnji okidač za još veći broj stečajeva, procjenjuje Mitrović.

Naime, u našoj dosadašnjoj stečajnoj stvarnosti, radnici kao vjerovnici dizali su glas o krahu tvrtke, odnosno zatražili stečaj tek kada bi ostali i bez neto plaće, prethodno šuteći “jer su bar nešto dobivali”.

- Novim zakonom neizbježno je da će se stečajevi pokretati jer je kod nas bio običaj da se stečaj ne pokreće sve dok se isplaćuju neto plaće, a radnici ih pokreću tek kada one izostanu. To u praksi nije dobro jer se čini da samo radnici odlučuju o stečaju; svi ostali vjerovnici, naime, mogli su ga pokrenuti mnogo ranije, a članovima uprave to je bila zakonska obveza. Pred Hrvatskom su novi stečajevi jer kod mnogih subjekata neće moći biti isplaćivane bruto plaće pa će to biti dodatna “udarna igla” da radnici, tj. sindikati još češće pokreću stečajeve, procjenjuje Mitrović.

Upozorava na najčešću pogrešku - da tvrtke ne poštuju odredbe o blokadi od 60 dana nego u njoj bivaju višestruko duže, kada se iscrpe i nagomilaju dugovanjima.

- Zakonodavac je jasno rekao: uvjeti za stečaj su 60 dana neprekidne blokade i 21 dan od njenog isteka za prijavu. Tijela uprave dužna su u tom vremenu pokrenuti stečaj, u suprotnom čine kazneno djelo, kaže Mitrović. Umjesto komparacije u stečajevima tonuće Dalmacije i Slavonije, on ističe da cijela RH ima društava koja su višestruko premašila uvjete za pokretanje stečaja.

- Jednostavnim rječnikom rečeno, formalno i stvarno stanje moraju se uskladiti, kaže Mitrović. Inače, “jezikom” brojki, pri Trgovačkom sudu u Splitu stečaj Dalmacijavina ima redni broj 49., u Osijeku zadnje otvoreni ima redni broj 201. pri čemu je velik broj tvrtki bez i jednog zaposlenog.