Objavljeno 12. svibnja, 2012.
Hrvatske šume predlažu povećanje cijena hrastovih trupaca za 15 posto i ostalog drveta 5 posto
Vezani članci
SLAVONSKE ŠUME: LOKALNA SAMOUPRAVA VIŠE ĆE ZARAĐIVATI OD EKSPLOATACIJE BOGATIH ŠUMA U SVOME OKRUŽENJU KADA SE DECENTRALIZIRA UPRAVA HRVATSKIH ŠUMA, USPIJE ZADRŽATI KVALITETNA DRVNA MASA I OSTVARE VEĆI PRIHODI OD ŠUMSKE RENTE
OSIJEK - Hrvatske šume su drvoprerađivače vrlo neugodno iznenadile prijedlogom povećanja cijena trupaca te promjenom rabatne politike, što bi drvnoj industriji, čiji je godišnji izvoz vrijedan oko 5,3 milijarde kuna, značilo značajno povećanje troškova poslovanja i smanjenje konkurentnosti, odnosno posredno i smanjenje radnih mjesta.
U Hrvatskim šumama potvrdili su nam, na naš upit o mogućem poskupljenju drvne sirovine, da se razgovori o formiranju novih cjenika između Hrvatskih šuma, HGK i predstavnika drvoprerađivačke industrije vode više od mjesec dana.
“U razgovorima su obuhvaćene tri aktivnosti: definiranje cijena, definiranje rabatne politike i omogućavanje sklapanja višegodišnjih ugovora. Hrvatske šume su predložile model, no do danas nismo dobili povratno mišljenje od ostalih uključenih strana. Sljedeći sastanak očekujemo krajem idućeg tjedna. Zasad još nije donesena odluka o povećanju cijena”, naveli su nam u pismenom odgovoru iz Hrvatskih šuma.
Zanimljivo je da iz Hrvatskih šuma nisu odgovorili na pitanje našeg lista o tome postoje li ipak unutarnje “rezerve” u tvrtki da se izbjegne povećanje cijena drveta, a da Hrvatske šume ipak uspješno posluju.
Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera, kazao nam je da HŠ predlažu povećanje cijene hrastovih trupaca za 15 posto i ostalog drva za 5 posto. Naglašava kako je stav Klastera da ne postoji ni jedan razlog za povećanje cijena.
- Drvna industrija izgubila je u četiri krizne godine čak 9.500 radnih mjesta, dok kriza nije imala nikakve refleksije u šumarstvu. Štoviše, socijalna prava radnika u tom sektoru izrazito su povećana - napominje Kavran, ukazujući da je metoda Hrvatskih šuma da dođu do potrebnih prihoda potpuno pogrešna, bez racionalizacije i restrukturiranja.
Kavran u ime članica Klastera i drugih drvoprerađivača navodi da Vlada ne može niti smije u potpunosti liberalizirati tržište sirovine, jer bi to bio presedan na razini Europske unije.
- Riječ je o nacionalnom i strateškom resursu. Pa ni jedan strani subjekt ili novi ulagač ne može imati isti status kao domaće tvrtke koje su 20 godina opstale na tržištu te s Hrvatskim šumama dijelile tranzicijsko razdoblje. A tom razdoblju u Hrvatskim šumama zadržano je 10 tisuća zaposlenih, dok je drvna industrija izgubila 19 tisuća radnika - ističe Kavran.
Upozoravajući na primjer Slovenije, koja prilikom ulaska u EU nije imala sektorsku strategiju, Kavran navodi kako danas tvrtke u toj zemlji plaćaju skupi ceh. Slovenska država ne može nikakvom novom regulativom zaštititi domaće drvoprerađivače “kojima Austrijanci i Talijani redovito pred nosom kupuju trupce na licitacijama”.
- No, Hrvatska ima Strategiju iz 2004. godine, kao važeći pravni akt, koji može poslužiti kao osnova za potpisivanje višegodišnjih ugovora prije ulaska naše zemlje u EU i zaštitu domaćih prerađivača - zaključuje Kavran.
Igor MIKULIĆ
Marko Sabljak, AG Dinas
Poskupljenje bi za nas bilo ravno katastrofi
Tvrtka AG Dinas iz Đurđenovca jedan je od najvećih hrvatskih proizvođača namještaja. Na tržište izlaze u potpunosti s finalnim proizvodima. Direktor te tvrtke Marko Sabljak ogorčen je i samom najavom mogućnosti povećanja cijena trupaca. Drži da bi povećanje cijena za sve finalizatore u drvnoj industriji bilo ravno katastrofi. “U proizvodnji uopće nemamo prostora za povećanje troškova, ni za jedan posto. Naša tvrtka ima 520 zaposlenih, izvozimo čak 96 posto svojih proizvoda i ako nam povećaju cijene trupaca - poslovanje cijele tvrtke dolazi u pitanje. Pa ako je to interes hrvatske države, koja je vlasnik Hrvatskih šuma, onda neka povećaju cijene drveta. Bilo bi to doista nerazumno. U šumama je drvo hrvatske države, hrvatskih građana, i mislim da to drvo treba iskoristiti tako da od njega ukupnu korist imaju i država i njezini građani, a ne jedna tvrtka”, kaže Sabljak.
UDAR NA SLAVONSKO GOSPODARSTVO
Valja napomenuti da bi svaka promjena koja bi ugrozila drvnu industriju bila velik udar i za ukupno slavonsko gospodarstvo, jer je većina hrvatske drvne industrije smještena u Slavoniji. Hrvatska drvna industrija zapošljava više od 30 tisuća osoba, a zajedno sa zaposlenima u šumarstvu ima više od 50 tisuća zaposlenih ljudi, što je više od trećine ukupno zaposlenih u domaćoj prerađivačkoj industriji. Godišnje ostvaruje 7,6 milijardi kuna ukupnog prihoda, od čega čak 5,3 milijarde kuna u izvozu.