Objavljeno 9. svibnja, 2012.
Od svih razvojnih aktera koji se vežu s poslom pripreme i provedbe projekata financiranim iz fondova Europske Unije, nezaobilazne su i vrlo važne regionalne razvojne agencije.
Većina je osnovana između 2004. i 2008. godine, a njihovo nastajanje obično se događalo na jedan od dva načina: dio je izrastao iz centara za poduzetništvo, a ostale su osnovane nakon 2000. od lokalnih vlasti kao operativna tijela koja će kroz aktivno djelovanje na regionalnoj razini (najčešće županijskoj, iako mogu raditi i na širem geografskom teritoriju) služiti kao instrumenti provedbe regionalne politike u RH. Razvojne agencije u Hrvatskoj predstavljaju po mnogočemu specifične organizacije koje služe kao poveznica javnog, privatnog, akademskog i civilnog sektora u izgradnji strategijskih partnerstava kroz prijavu i provedbu projekata. Bez obzira na to iz kojeg su dijela Hrvatske, agencije su usmjerene na podizanje razine kvalitete života građana i rast životnog standarda, održivi razvoj, podizanje konkurentnosti regije - ili uopćeno - poticanje regionalnog razvoja.
Svih dvadeset agencija u Hrvatskoj, sukladno akreditaciji od strane nacionalne Agencije za regionalni razvoj (osim Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba), djeluju kao koordinatori regionalnog razvoja na županijskoj razini. Akreditacija im nalaže poslove koji su najvećim dijelom vezani uz koordinaciju izrade i provedbe županijskih razvojnih strategija, ali isto tako i za koordinaciju aktivnosti jedinica lokalne samouprave vezanih uz regionalni razvoj, sudjelovanje u aktivnostima oko zajedničkog planiranja i pripreme projektnih prijedloga na razini statističkih regija, poticanje zajedničkih razvojnih projekata u okviru međuregionalne i prekogranične suradnje... Međutim, praksa potvrđuje da većina agencija ima puno šire i konkretnije uloge u razvoju svojih regija, tako da su redovni poslovi kojima se većina agencija svakodnevno bavi najčešće sljedeći: informiranje o nacionalnim i međunarodnim mogućnostima financiranja projekata; priprema i provedba projektnih prijedloga financiranih iz EU fondova ili drugih međunarodnih i nacionalnih izvora; sudjelovanje u izradi strateških dokumenata na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini; izrada sektorskih i drugih studija i analiza; promocija teritorija i privlačenje investicija; razvoj klastera i poslovno umrežavanje; podrška poduzetništvu; izgradnja kapaciteta regionalnih dionika, izgradnja kapaciteta malih i srednjih poduzeća; poticanje transfera tehnologije; potpora razvoju obnovljivih izvora energije i mnogi drugi poslovi.
Najbolji su pokazatelj dosadašnjeg rada regionalnih razvojnih agencija ostvareni rezultati. O rezultatima djelovanja agencija može se govoriti u smislu broja realiziranih projekata i iznosa sredstava koja su povučena iz fondova EU i drugih izvora. Slijedom toga, u pravilu iskusnije i kadrovski snažnije agencije postižu bolje rezultate (što najbolje dokazuje i primjer Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje). Pravi rezultati djelovanja pojedinih regionalnih razvojnih agencija moraju se ipak promatrati u širem kontekstu.
Piše: Kornelija MLINAREVIĆ, RRA SiB
Nositelji EU projekata
Analiza Instituta za međunarodne odnose iz 2009. godine neosporno dokazuje ulogu i važnost agencija u procesu pripreme i provedbe projekata financiranim iz EU fondova podatkom da na razvojne agencije otpada čak 72% broja svih prijava i 65% ukupne vrijednosti prijava projekata. Ista analiza i njezin autor, Jakša Puljiz (sadašnji zamjenik ministra regionalnog razvoja) vrlo konkretno ukazuju “kako su dodatna ulaganja u razvoj kapaciteta nužna, ako se od županija i razvojnih agencija očekuje da ozbiljno sudjeluju u povlačenju sredstava iz EU fondova nakon stupanja u članstvo, te da, jednostavno rečeno, nositelji političke vlasti moraju biti svjesni da onoliko koliko budu ulagali u razvoj vlastitih institucionalnih kapaciteta, toliko će im se poslije i vratiti. To nije samo poruka nositeljima političke vlasti na županijskoj nego i na središnjoj razini”.