ZAGREB - Polovina građana Hrvatske, na ovaj ili onaj način, danas živi na državnim jaslama. Najveći broj čine umirovljenici, zatim zaposleni u državnoj upravi, vojsci, policiji, školstvu, zdravstvu, pravosuđu, zatim u državnim i javnim poduzećima, a nije zanemariv ni broj onih koji primaju neki oblik socijalne pomoći.

Oko 2,120.000 ljudi danas živi od novca iz državnog proračuna, bilo da se radi o plaćama, mirovinama, socijalnim davanjima... Ako se zna da Hrvatska prema posljednjem popisu stanovništva ima 4,3 milijuna stanovnika, to znači da država hrani ili dohranjuje točno polovinu ne samo punoljetnog, nego i ukupnog stanovništva.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Hrvatskoj je u ožujku bilo 1,450.000 zaposlenih i 1,215.000 umirovljenika. Od ukupnog broja zaposlenih, 475 tisuća otpada na zaposlene u državnom i/li javnom sektoru (javnoj upravi i državnoj ili lokalnoj administraciji, prosvjeti, visokom obrazovanju, znanstvenim ustanovama, zdravstvu, vojsci, policiji te javnim i državnim poduzećima), što predstavlja više od jedne trećine svih zaposlenih u Hrvatskoj. Doda li se toj brojci 1,2 milijuna umirovljenika, zatim 96 tisuća onih koji primaju neki oblik socijalne pomoći (od čega je polovina radno sposobna) i na koncu nezaposleni, kojih po najnovijim podacima trenutačno ima 334.601, onda je realno broj onih koji žive na državnoj “grbači” i mnogo veći. Naime, preko onih koji dobivaju plaću izravno iz proračuna još najmanje trećina mlađih od 18 godina na ovaj ili onaj način ovisi o novcu poreznih obveznika.

U javnom sektoru u Hrvatskoj danas je zaposleno oko 475.000 ljudi. Podatak da više od trećine svih zaposlenih danas radi u javnom sektoru za većinu je ekonomskih stručnjaka pokazatelj da je gospodarstvo takve države potpuno nerazvijeno. Jedini izlaz je u otvaranju radnih mjesta i povećanju broja zaposlenih i sve dok Hrvatska bude imala polovinu radno sposobnih u dobi između 18 i 65 godina, koji ne rade, neće biti napretka.

- Temeljni problem je što mi u Hrvatskoj kroz 20 godina nismo stvorili jezgru države, a samim tim i ekonomije jer i sada vidimo da se financiraju poluproizvodi, kao što su ceste, javne zgrade i slično, ali ne i finalni proizvod. Na žalost, danas u Hrvatskoj propadaju upravo oni koji proizvode - primjerice Jadrankamen, KIO Orahovica, Tvornica ulja, Dalmacijavino ili mljekari - tvrdi ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.

On smatra da Hrvatska dugoročno uz ovakvu politiku neće moći povećati zaposlenost.

- Na žalost, neznanje nas je dovelo do toga da se danas u Hrvatskoj ništa ne isplati proizvoditi, odnosno da je u inozemstvu sve jeftinije nego kod nas i jasno je da će ljudi, kad ne mogu raditi, odlaziti u mirovinu s 50 godina - ističe Jurčić.

Danas je u Hrvatskoj 54 posto radno sposobne populacije. Ako se njima oduzmu oni koji su zaposleni i rade u užem sektoru države, koji nisu stvaratelji nove vrijednosti i ne pridonose stvaranju BDP-a, onda dolazimo do statističke brojke od 34 posto stvarno radno aktivnog stanovništva, koje stvara novu vrijednost. Na žalost, i ta je brojka upitna, ako se iz nje izuzmu javna poduzeća koja stvaraju novu vrijednost, ali nisu realni sektor. Tako dolazimo do zabrinjavajuće brojke od približno 17 posto radno aktivnog stanovništa koje je u angažiranom gospodarstvu i koje ostvaruje nove vrijednosti. Po tim statistikama, Hrvatska pripada zemljama koje imaju najmanje radno angažiranog stanovništva u Europi. Čak i onih 54 posto je značajno manje od drugih. Visoko razvijene europske zemlje danas imaju više od 70 posto radno angažiranog stanovništva, koje je najvećim dijelom zaposleno u realnom sektoru.