U prostoru Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU održano je stručno predavanje o Požeškoj kotlini kao arheološkoj mikroregiji i njezinoj vrijednosti u europskim okvirima.
Profesor na Odsjeku za arheologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, dr. sc. Hrvoje Potrebica, koji je i predsjednik Hrvatskog arheološkog društva, predstavio je Požežanima, uz projekciju stotinjak dijapozitiva, vrijednost svih arheoloških nalazišta požeškog kraja. Tijekom predstavljanja različitih povijesnih razdoblja i pronađenih predmeta koji datiraju i od 16. stoljeća prije Krista, posebno se osvrnuo na arheološki lokalitet Gradci iznad Kaptola i lokalitet Rudinu koji je jedno od najvažnijih središta europskog srednjovjekovlja, na tadašnjoj periferiji europe uz rub Osmanskog carstva.
“U pojedinim povijesnim razdobljima imamo središta koja imaju važnu ulogu u europskim komunikacijskim mrežama, na rubovima različitih civilizacijskih krugova, što je omogućilo ljudima koji su ovdje živjeli da aktivno sudjeluju u formiranju onoga što danas nazivamo europskom kulturom”, kaže prof. Potrebica. Kao primjer navodi tumule s lokaliteta Gradci iznad Kaptola, gdje je pronađen niz vrlo vrijednih arheoloških predmeta, a koji se ubrajaju među dvadesetak sličnih europskih središta iz istog povijesnog razdoblja. Centar za povijesna istraživanja ove je godine u okolici Požege proveo radove na pet lokaliteta, a osim Kaptola radili su i jednu manju kampanju u Alilovcima.
“Pokazalo se da od srednjeg brončanog doba o kojem se u Hrvatskoj nije znalo ništa, odjednom ovdje imamo najveći lokalitet iz toga razdoblja”, ističe Hrvoje Potrebica. Pronašli su ostatke kuće s bogatim arheološkim materijalom u koji se ubraja i jedna jantarna perla kakva se inače može naći samo u najbogatijim grobovima 16. st. pr. Krista.
“Postoji mogućnost da se radi o dijelu tereta jantara koji su na dar dobivali mikenski kraljevi. Putovi jantara od Skandinavije prema jugu protezali su se očigledno i ovim krajem, a osim mikenskih kraljeva teret jantara naslijedio je i egipatski faraon Tutankamon od svojih djedova koji su ga dobili u vrijeme kada je takav predmet postojao i u Alilovcima, ne u grobu nego u nastambi tadašnjih stanovnika”, zaključio je prof. Potrebica, najavivši i stručni skup o istraživanju lokaliteta Rudine koji bi se trebao održati tijekom siječnja iduće godine.

Tekst i foto: Hrvoje KUSIK