ČAĐAVICA - Ovih dana započela je berba kamilice, dohodovne kulture koja postaje sve zanimljivija poljoprivrednim proizvođačima. Trenutačno nije poznato kolike su površine poljoprivrednog zemljišta zasijane tim ljekovitim biljem jer nitko nema jedinstvene i objedinjene podatke o proizvodnji kamilice i površinama na kojima je zastupljena. Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ima tablično prikazanu proizvodnju svih kultura po česticama za prošlu godinu, jer za ovu poljoprivrednici moraju do 15. svibnja prijaviti svoje površine radi ostvarivanja prava na poticaje. Tek poslije toga bit će poznate i točne površine zasijane kamilicom.

Prema podatcima Agencije, u Virovitičko-podravskoj županiji kamilica je prošle godine bila zasijana na 3.788,6 hektara, uglavnom na zapadnom dijelu županije. Najviše površina pod kamilicom bilo je na području Virovitice i prigradskih naselja, 1058 hektara, na drugom je mjestu područje Špišić Bukovice sa 605,8 hektara, a slijede područja Gradine s 567,7 hektara i Pitomače s 550,9 hektara. Prosječni prinosi kretali su se između 750 i 800 kilograma po hektaru. Ranijih godina najveći proizvođači kamilice bile su tvrtke Dam iz Lozana, Spider grupa iz Pitomače, Proxima Herbs iz Gradine, Herbea iz Špišić Bukovice i Plantaže iz Pitomača.

Uzgajivači kažu da se zaradi približno dvije tisuće eura po hekatru.



Ove godine pitomačka tvrtka Plantaže d.o.o. ima ekološku proizvodnju kamilice na 160 hektara vlastitog zemljišta i surađuje s kooperantima koji imaju ekološku proizvodnju kamilice na dodatnih približno 350 hektara. Ta uspješna tvrtka zapošljava 40-ak stalno zaposlenih radnika, koji trenutačno rade na berbi i sušenju, a u ostatku godine na preradi kamilice, tako da za sezonskim radnicima nema potrebe. Smanjenju potrebe za radnom snagom pridonose modernizacija proizvodnje i novi visokoučinkoviti strojevi, tako da se ne osjeća manjak radne snage. Budući da tvrtka proizvodi visoko kvalitetnu ekološku robu, ona se gotovo u potpunosti plasira na zapadna tržišta, uglavnom pakirnicama čajeva.

– Mi proizvodimo poluproizvod prema zahtjevima naših kupaca, odnosno različite stupnjeve frakcija kamilice, što najviše ovisi o njihovim strojevima i ukusu – kaže agronom u tvrtki Tomislav Markovica, koji ove godine očekuje prinos na razini prosjeka, a to znači između 750 i 800 kilograma po hektaru.

– Vremenski je ova godina neobična, sve je došlo ranije dva tjedna, pa i berba kamilice, ali vrijeme nam za sada ide na ruku. Naime, kamilica je krenula nešto ranije s obzirom na početak toplog proljeća i visoke temperature, pa su ranije sorte dozorile, ali ono zahladnjenje i temperature oko nule oko tjedan dana nisu smetale kamilici, nego su pogodovale srednjim i kasnijim sortama da lagano dozrijevaju i berba ide nekim svojim normalnim tokom – rekao nam je agronom Markovica.

Novi proizvođač kamilice mladi Darijo Sajko (28) iz Čađavice, koji zbog prijašnjeg neisplativog ratarenja prvi put ima kamilicu zasijanu na 150 hektara, kaže da su vremenske prilike izazvale određenu nervozu jer se nije znalo kako će one utjecati na prinos kamilice. Zadovoljan je, međutim, što je imao srednju i kasnu sortu, koje su došle ranije, ali prvi su prinosi vrhunski, čak i više od tisuću kilograma po hektaru.

Sajko je počeo kamilicu sijati 2017. godine, ali se tada osvjedočio da proizvodnja kamilice bez sušara nije održiva i da je sušenje najveći problem. Zato su krenula njegova nastojanja da svoju proizvodnju kompletira i usavrši, pa je počeo razmišljati kako riješiti taj problem. Šest godina trajalo je pronalaženje pravog načina kako doći do potrebnih sredstava, pripremanje projekata za EU fondove, otklanjanje nedostataka, dopunjavanje i ispravljanje potrebne dokumentacije, kako bi se omogućila ugradnja najprikladnijeg i najučinkovitijeg sustava sušenja kamilice vrijednog 1,5 milijuna eura.



– Zahvaljujući projektu "Ulaganje u objekt za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s termogeneracijskim sustavom i fotonaponskom elektranom" iz mjere 4.1.3., uspjeli smo doći do najkvalitetnijeg sustava koji omogućava uklanjanje ugljičnog dioksida i sušenje kamilice bez dodira s izvorom topline. Prošle godine imali smo problema jer banke nisu bile zainteresirane za praćenje poljoprivrede, pa smo izgubili više od pola godine do uspostave suradnje s bankom koja je bila spremna na to. Od prijave na natječaj do odobrenja projekta i sklapanja ugovora s Agencijom za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prošle su dvije godine, a do odobrenja bankarskog kredita za vlastita sredstva još nekoliko mjeseci. Sada smo projekt realizirali i za 90 dana postavili 12 sušara, i one su već u pogonu – ispričao nam je.

Sajko kaže da se upustio u rizičnu proizvodnju jer je poslije sklapanja ugovora s Agencijom u ožujku prošle godine krenuo u pregovore s bankama, a kamilicu je posijao na 150 hektara ne znajući kada će i hoće li dobiti bankarski kredit. Da nije uspio, cijeli bi urod kamilice propao. Međutim, sve je dobro završilo i sušare su na vrijeme postavljene. Zahvalan je tvrtki Expert-ing, koja je nositelj projekta, i djelatnicima tvrtke Termoplin, koji su uložili velike napore da posao bude na vrijeme obavljen. Žetva je započela prije nekoliko dana i kamilica se već suši. Sve to omogućila su projektna sredstva od 988.000 eura i vlastito ulaganje 440.000 eura.

Kompletna proizvodnja kamilice namijenjena je osiguranom inozemnom tržištu, na temelju dugoročnog ugovora otkupljivat će ju tvrtka Martin Bauer Hrvatska d.o.o. iz Osijeka. Dugoročno, Sajko planira šest finalnih proizvoda, za što će trebati dodatnu proizvodnu liniju vrijednu oko pola milijuna eura, pa već priprema projektnu dokumentaciju i za tu investiciju.

– Moj je konačni cilj na svih 220 hektara koje obrađujemo proizvoditi ljekovito bilje. Planiram uvesti proizvodnju još nekih kultura ljekovitog bilja kako bi sušare bile bolje iskorištene, jer sada one rade samo dvadesetak dana, koliko traje berba kamilice – optimističan je uspješni poljoprivrednik Darijo Sajko.